Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) sa sjedištem u Parizu izborom ovogodišnje teme Međunarodnog dana muzeja – Muzeji, održivost i dobrobit, oslanjajući se na UN-ove ciljeve orživog razvoja, ukazuje na ulogu muzejskih institucija u poticanju pojedinca i zajednice na pozitivne promjene važne za održivu budućnost.
S tim ciljevima u vidu osmišljen je i ovogodišnji program Tehničkog muzeja Nikola Tesla, koji se provodi u suradnji s Državnim meteorološkim zavodom (DHMZ).
Program je besplatan i namijenjen svim posjetiteljima.
Kontak osoba za sve upite i najave grupne posjete radionici i/ili predavanju u sklopu programa: Katarina Ivanišin Kardum, katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr
Predavanje će se prenositi uživo i na muzejski Facebook i YouTube kanal.
10 – 11.45 Radionica Meteorološko motrenje – meteorološka postaja „Tehnički muzej“
16 – 17.30
U dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla, postavljena je klasična klimatološka postaja za mjerenje osnovnih meteoroloških elemenata i pojava potrebnih za upoznavanje vremena i klime. Postaja je opremljena osnovnim klasičnim meteorološkim instrumentima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka, kišomjerom te registrirnim instrumentima. Tijekom radionice sudionici se upoznaju s načinom dobivanja i mjerenja meteoroloških podataka. Takvi podaci, prikupljenih širom Hrvatske i okolnog područja, temelj su poznavanja vremena i klime, te vremenskih prognoza koje nam često olakšavaju svakodnevne aktivnosti i pomažu pri planiraju provođenja vremena (u prirodi). Meteorološka postaja „Tehnički muzej“ obnovljena je početkom ove godine i planira se redovito održavanje radionica tijekom godine, od rujna do lipnja.
Voditeljica: Ana Weissenberger, diplomirala je Fiziku atmosfere i mora na PMF-u u Zagrebu, zaposlena je u Službi za obradu i kontrolu podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda. Uz posao kontrole meteoroloških podataka bavi se popularizacijom meteorologije u organizaciji DHMZ-a i Festivala znanosti.
17.45 Predavanje Muzeji - mjesta koja čuvaju umjetnost, kulturu, povijest, znanost i …
…npr. uspomene. Mogla bi se nabrojiti još mnoga područja ljudske djelatnosti koje muzeji, kao institucije, čuvaju. No, bi li ikome palo na pamet da muzeji mogu (o)čuvati zdravlje ljudi? Ako izuzmemo činjenice da su muzeji „prenositelji znanja“ te tako nedvojbeno mogu štititi zdravlje, te da muzeji mogu imati pozitivan utjecaj na psihičko zdravlje stanovništva, postoji li još neki mogući doprinos muzeja zdravlju?
Klimatske promjene - “frazu“ koja se u posljednje vrijeme često čuje tj. čita, neki doista smatraju samo frazom, svojevrsnim sredstvom zastrašivanja ljudi te ih (još uvijek) i negiraju. Drugi prihvaćaju i uočavaju da se vremenske (u meteorološkom smislu) prilike mijenjaju, no to ih previše ne zabrinjava. Treći osjećaju posljedice promjena i barem donekle brinu za budućnost. Četvrti se brinu jako. Koja je od četiri navedene skupine ljudi u pravu?
Odgovore na navedena pitanja pokušat nam tijekom polusatnog predavanja dati Vjeran Magjarević, dipl. ing., odgovarajući na (pod)pitanja: bilježe li se (i kakve su) promjene dugogodišnjih nizova meteoroloških parametara u Hrvatskoj? Ako su uočene neke promjene, koje su moguće posljedice? Što su topli, a što hladni valovi? Što nas (vjerojatno) čeka u budućnosti? I ono najbitnije, treba li ići u muzeje?
Predavač: Vjeran Magjarević, diplomirani inženjer fizike, usmjerenje geofizika. Nakon višegodišnjeg rada u privatnom sektoru u području zaštite okoliša, od 2020. zaposlen u Državnom hidrometeorološkom zavodu, u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj, Službi za klimatologiju, u Odjelu za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Izložba Priče o fotoaparatima - otvorenje u 13 sati
gostovanje izložbe Gradskog muzeja Sisak
Autor izložbe: dr. sc. Vlatko Čakširan, muzejski savjetnik, Gradski muzej Sisak
Izložba je nastala kao zajednička ideja dr. sc. Vlatka Čakširana, muzejskog savjetnika iz Gradskog muzeja Sisak i Miroslava Arbutine – Arbe, voditelja Foto galerije Siscia Obscura iz Siska. Izložbom su spojeni fotoaparati i fotografska oprema iz Tehničke zbirke Gradskog muzeja Siska, donacije fotoaparata Miroslava Arbutine – Arbe i donacije jednog fotoaparata s kraja 19. stoljeća Kirile Radovanović, čime se mogao stvoriti respektabilan pregled posjedovanja fotoaparata u sisačkoj sredini, koji su prošli put od statusnih simbola i privilegije pojedinaca do uređaja za šire mase.
Izložba nastoji ukazati na „drugo čitanje“ fotoaparata od kojih svaki ima vlastitu priču o nastanku, te ujedno sudjeluje u bilježenju priča drugih pojedinaca. Na taj način fotoaparata postaje predmet s pričom, a ne samo objekt u procesu fotografiranja. Na popisu predmeta nalazi se 69 fotoaparata raznih proizvođača iz Europe, Azije i Amerike čime se zaokružuje i prikaz razvoja tih uređaja u svijetu.
Definicija kaže da je fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu. Iza te definicije kriju se desetine inovatora, istraživača, fotografa i ostalih osoba koje su od 19. stoljeća do danas radile na razvoju opreme za fotografiranje. Svaki od pojedinaca dao je svoj doprinos razvoju fotografskih tehnika, dizajnu fotoaparata i fotografske opreme, mehanike analognih aparata i unaprjeđenju digitalne fotografije. Sve su se inovacije nadograđivale jedna na drugu - od onih jednostavnih do kompleksnijih. S druge strane, te su promjene omogućile širem krugu ljudi korištenje fotografskih aparata. Iz jednog ekskluzivnog kluba fotografiranje postaje dio svakodnevice većeg dijela ljudi. Preko razvoja fotoaparata može se promatrati i razvoj industrijskog društva kroz razne vizualne materijale stvorene pomoću tih uređaja, ali i kroz njihovu masovnu proizvodnju koja je afirmirala vodeće tvornice od kojih neke postoje i danas.
Kontakt: vlatko.caksiran@muzej-sisak.hr, tel. 098376445