mjesto održavanja: Tehnički muzej Nikola Tesla, 1. kat hale A (stalnog postava), Savska cesta 18
vrijeme održavanja: 24. studenoga 2023. – 31. ožujka 2024.
radno vrijeme: ponedjeljak – petak: 9 – 17 h, subota i nedjelja: 9 – 13 h, ponedjeljkom zatvoreno
Za posjet izložbi vrijedi ulaznica za stalni postav.
Otvorenje izložbe: četvrtak, 23.11.2023. u 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
O izložbi
Od najranijih početaka civilizacije čovjek se služi pomagalima (kamenčići, štapići, abacus…) za računanje, a kasnije raznim geometrijskim konstrukcijama ili tablicama. No, pravi pomak naprijed zbio se u 17. stoljeću otkrićem logaritama i izradom logaritamskih tablica (J. Napier, 1614.), izumom logaritamskog računala (W. Oughtred, 1620.) te konačno i izumom mehaničkih računskih strojeva (B. Pascal, oko 1622. i G. Leibniz, 1674.).
Izračunavanje logaritamskih tablica tražilo je ogroman napor i vrijeme jer su ih računale velike skupine ljudi s tada dostupnim (primitivnim) pomagalima. Izrada logaritamskih računala nije bila tehnološki zahtjevna, ali je tražila veliku preciznost nanošenja oznaka na skalama.
Mehanički pak računski strojevi tražili su krajnju preciznost izrade strojnih mehanizama koja je tada, u 17. i 18. stoljeću, bila jedva dostupna. Tako je, sve do punog razvoja industrijske revolucije u drugoj polovini 19. stoljeća, njihova proizvodnja bila dostupna samo nekolicini tehnološki najrazvijenijih zemalja (SAD, Njemačka, Francuska i još neke), a i poslije toga se proizvodnja mehaničkih računskih strojeva smatrala jednom od perjanica industrijske proizvodnje neke zemlje. Njihova posljedično visoka cijena i želja da se izbjegne njihov uvoz, a onda i pitanje prestiža, doveli su do nastojanja u mnogim zemljama da se osnuje vlastita proizvodnja.
Prema dosadašnjim saznanjima, na području današnje Hrvatske, ali i šire regije, proizvodnje računskih pomagala nije bilo sve do završetka Drugoga svjetskog rata. Poslije rata, u kasnim četrdesetim godinama bilo je nekoliko (neuspješnih) pokušaja izrade logaritamskog računala (Učila i Lipa Mill u Zagrebu) te nekoliko više‑manje uspješnih, ali ne i masovnih proizvodnji u Karlovcu, Sarajevu, Beogradu i u Sloveniji. No, što se tiče proizvodnje logaritamskih računala, tek je, vjerojatno početkom 1960-ih godina, slovenski proizvođač pribora za crtanje Triso iz Slovenjgradeca, proizveo nekoliko različitih modela logaritamskih računala, ali to je bilo praktički već na kraju njihove „karijere“ koja je završila pojavom elektronskih kalkulatora sredinom 1970-ih godina.
Proizvodnja mehaničkih računskih strojeva odvijala se samo u Hrvatskoj, u Zagrebu u Tvornici računskih strojeva. Tvornica je osnovana dekretom vlade 1948. „iz ničega“, ali je uz pomoć domaćih obrtnika i njemačkih ratnih zarobljenika-inženjera od sredine 1950-ih pokrenuta proizvodnja računskih strojeva Odhnerovog principa koji su se proizvodili sve do prve polovine 1970-ih godina. U šezdesetima je od Talijana i Švicaraca preuzeta i licenca za proizvodnju nekoliko tipova zbrajalica, čime se zaokružila ponuda mehaničkih računskih strojeva.
Početkom šezdesetih godina (1961.) u svijetu se pojavio prvi model stolnog elektronskog kalkulatora, od 1964. taj se broj povećao na desetak, da bi potkraj šezdesetih ponuda stolnih elektronskih kalkulatora dosegla desetke modela.
Tvornica računskih strojeva je 1970. oformila ekipu elektroničara sa zadatkom konstrukcije prvog elektronskog kalkulatora domaće proizvodnje, što je otprilike 1973. rezultiralo proizvodnjom modela TRS 501 i ubrzo nakon toga modela TRS 506. Time je počela proizvodnja stolnih elektronskih kalkulatora u Tvornici računskih strojeva u Zagrebu, koja se nastavila većim brojem modela vlastite konstrukcije i izrade sve do likvidacije Tvornice 1992.
Džepni modeli kalkulatora uvozili su se iz Južne Koreje (od proizvođača Qualitron) i samo su se sastavljali u Zagrebu sredinom 1970-ih.
U veljači 1971. u gradiću Buje u Istri osnovana je tvornica Digitron s ciljem proizvodnje elektronskih kalkulatora. U početku su samo prodavali uvezene stolne modele, a iz nepoznatog izvora nabavili su i jedan model džepnog kalkulatora (DB 800) s kojim su se hvalili da je „prvi džepni model izvan Japana ili bar u Europi“.
No, zahvaljujući vrlo brzom razvoju izrade integriranih krugova u svijetu, prvenstveno SAD-u i Japanu, Digitron je već 1973. proizveo džepni kalkulator vlastite proizvodnje (DB 801) i potom cijeli niz sličnih modela. Istodobno je teklo usvajanje vlastite proizvodnje stolnih kalkulatora, što je rezultiralo velikim brojem (prema dostupnim podacima – više od 30!) modela do početka 1990-ih godina. Zahvaljujući širokom rasponu proizvodnog programa (kalkulatori, trgovačke blagajne, teleprinteri, vage, sportski semafori) tvornica Digitron preživjela je pretvorbu i privatizaciju te posluje i danas.
Vrlo kratko vrijeme oko sredine 1970-ih godina u Zagrebu je i tvornica RIZ (Radio Industrija Zagreb) proizvodila mali broj (do 5) modela džepnih kalkulatora, po svemu sudeći samo sklapanjem uvezenih komponenata.
Danas opet proizvodnje računskih pomagala u Hrvatskoj nema.
Nažalost, podaci koji bi se odnosili na proizvodnju tih triju tvornica nedostupni su (TRS je likvidiran i dokumentacija bačena, dokumentacija Digitrona i RIZ-a također je nedostupna).
Izložba i katalog o proizvodnji računskih pomagala u Hrvatskoj obuhvaćaju niz predmeta iz fundusa Tehničkog muzeja "Nikola Tesla" – zbirke Računska tehnika, te privatnih zbirki.
Zbirka Računska tehnika sadržava veći broj vrlo zanimljivih i povijesno važnih primjeraka mehaničkih računskih strojeva te važne primjerke logaritamskih računala i elektroničkih kalkulatora domaće i strane proizvodnje. Posljednjih godina zbirka je ciljano upotpunjavana primjercima/proizvodima RIZ-a, TRS-a i Digitrona, ponajviše zahvaljujući angažmanu autora izložbe prof. dr. sc. Borisa Halasza, koji je prikupljene predmete i detaljno obradio i opisao.
Uz autorovu kolekcionarsku strast koja ga vodi u prikupljanju računskih strojeva i pomagala, važno je istaknuti da su izložba i katalog rezultat iscrpnog i sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja, protkanog osobnim pečatom – duhovitim komentarima i znalačkim usporedbama.
Boris Halasz s velikim entuzijazmom istražuje sve moguće izvore, arhive, obilazi ostatke tvornica, slijedi tragove… kako bi došao do podataka i predmeta, a s istinskim muzeografskim nervom predmete obrađuje, interpretira i kontekstualizira.
Uz tehnički aspekt predstavljenih predmeta / proizvoda, autor predstavlja društvene, ekonomske i političke okolnosti nastanka tvornica, njihova rada, razvoja i propadanja, dajući tako cjeloviti prikaz domaće proizvodnje računske tehnike.
Dr. sc. Boris Halasz, dipl. inž. strojarstva, umirovljeni je prof. Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), gdje je u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku bio zaposlen od 1975. do umirovljenja 2015. u zvanju redovitog profesora. Prof. Halasz priredio je na FSB-u nekoliko popularnoznanstvenih izložaba na temu računske tehnike, a autor je velike izložbe Koji je tvoj (z)broj? – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora održane u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" 2017.
Podržali: Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb - Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Kontakt: Marijo Zrna, marijo.zrna@tmnt.hr, 0913365326