Izložba Linotype, stroj iza crne umjetnosti potaknuta je vizualnom predodžbom stroja Linotype dok je bio smješten 'izvan pogleda' u dislociranom depou Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Riječ je o stroju kojeg je Thomas Alva Edison svojedobno proglasio osmim svjetskim čudom. Izvlačeći ga iz zaborava na izložbi je postavljen paradigmatski na razmeđu prošlog i sadašnjeg vremena.
U svoje vrijeme stroj Linotype revolucionirao je jedan segment tiskarstva, djelatnosti koja se stoljećima nazivala crna umjetnost. Taj se segment odnosio na slaganja slova u retke koje se od 1440. do 1886., kada je stroj predstavljen kao izum Ottmara Mertgenhalera, odvijalo ručno, slovo po slovo, na isti način na koji je to radio Gutenberg. Linotype je umjesto slaganja redaka slovo po slovo lijevao gotove retke te šest puta ubrzao proces. Odmah potom uveden je u sve veće tiskare na svijetu, a nakon nekog vremena našao se i u tiskarama u Hrvatskoj.
Izložbu prate fotografije umjetničkog fotografa Ante Brkana nastale u tiskari Narodnog lista u Zadru od 1950. do 1970. kao i grafički otisci umjetnika Viktora Popovića nastali na temelju Brkanovih fotografija.
Fotografije Ante Brkana na izložbi su prisutne kao rijedak ciklus bilježenja rada unutar jedne tiskare od strane značajnog umjetničkog fotografa.
Grafički otisci Viktora Popovića u tehnici sitotiska s bojom dobivenom iz prašine skupljene sa stroja Linotype iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla punctum su gdje se križaju gore spomenuta vremena.
Impresum
Organizator izložbe: Tehnički muzej Nikola Tesla
Izložba je međumuzejska suradnja između Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar
Autorice koncepcije izložbe: Julija Gracin i Nevena Štokić
Autor koncepcije i oblikovanja izložbenog postava: Viktor Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Autor fotografija na izložbi: Ante Brkan
Autor grafičkih otisaka na izložbi: Viktor Popović
Digitalna obrada fotografija: Nevena Štokić i Viktor Popović
Autorice tekstova: Julija Gracin i Nevena Štokić
Lektura: Maja Trinajstić
Kustosice: Julija Gracin i Nevena Štokić
Konzervacija izložaka: Goran Martinović, konzervator-restaurator
Odnosi s javnošću: Marijo Zrna
Tehnički postav: Zinam d.o.o., Igor Elez, Goran Martinović
Zahvale: Mladen Pavlek i Dario Jelusić (Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Smithsonian Libraries and Archives, Washington D. C.
Biografije:
Ante Brkan
Ante Brkan rođen je 1918. u Velikom Jadrču u Gorskom kotaru. Fotografijom se bavio od rane mladosti. Radove publicira u brojnim domaćim i stranim knjigama, almanasima i časopisima. Izlagao je na 250 salona u 128 gradova Argentine, Australije, Belgije, Brazila, Češke, Čilea, Engleske, Francuske, Indije, Italije, Japana, Kanade, Kenije, Mađarske, Meksika, Nizozemske, Novog Zelanda, Njemačke, Portugala, Rusije, SAD-a, Španjolske, Švicarske, Urugvaja i naravno Hrvatske. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima se ističu Velika nagrada Milana (1961.), nagrada "Tošo Dabac" (1982.) i nagrada za životno djelo Fotosaveza Jugoslavije.
Fotoklubu Zagreb pristupio je 1953., a od 1964. počasni je član Fotokluba Split. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske od 1959. godine, a Majstor fotografije Jugoslavije postaje 1961.
Međunarodna federacija umjetnosti FIAP, sa sjedištem u Bernu, dodijelila mu je 1961. godine titulu "Artist", a šest godina kasnije titulu "Exellence".
Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zadru od njegova osnutka. Ante Brkan, zajedno s bratom Zvonimirom, utemeljitelj je u svijetu poznate i priznate međunarodne izložbe fotografije Čovjek i more.
Od 1958. do 1983. bio je fotoreporter zadarskog tjednika "Narodni list". Umro je 2004. u Zadru.
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar posjeduje Zbirku negativa Ante Brkana (oko 30.000 negativa), otkupljenih 1995. godine razumijevanjem Zadarske županije, koje je autor snimio kao fotoreporter "Narodnog lista". Godine 2011. zbirka je obogaćena otkupom 31 originalne umjetničke fotografije te s 2018 umjetničkih i dokumentarnih negativa.
Viktor Popović
Viktor Popović je umjetnik koji živi i radi u Splitu. U svojim instalacijama i objektima često koristi pronađene predmete, arhivsku građu i sirove industrijske materijale pritom istražujući odnos umjetničkog djela i publike, te povijesnog i fizičkog konteksta izložbenog prostora. U recentnim radovima istražuje modernističko nasljeđe Hrvatske iz socijalističkog razdoblja, te se fokusira na rekontekstualizaciju arhitekture iz 1960-ih i 1970-ih godina. Izlagao je u galerijama, muzejima kao i u alternativnim izložbenim prostorima u Europi i SAD-u. Popović je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i dobitnik je više uglednih stipendija i nagrada. Od 1998. predaje kolegije slikarstva i crtanja na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, gdje je 2018. promaknut u trajno zvanje redovnog profesora.
Mjesto održavanja: Tehnički muzej Nikola Tesla (izložbena dvorana), Savska cesta 18, Zagreb, 6. lipnja – 7. srpnja 2024.
Radno vrijeme: utorak – petak: 12 - 19 sati, subota i nedjelja: 10 – 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno
Ulaz je besplatan.