Povijest i sadašnjost Muzeja

Tehnički muzej Nikola Tesla osnovan je 1954. godine po uzoru na suvremene tehničke muzeje u Europi. Premda se ideje i inicijative o muzeju koji bi prikupljao tehničku građu pojavljuju još krajem 19. stoljeća i tijekom prve polovice 20. stoljeća, Tehnički muzej započinje svoje postojanje odlukom o osnivanju Odbora grada Zagreba od 21. prosinca 1954. Idejni otac bio je uvaženi sveučilišni profesor dr. sc. Božo Težak koji je vizionarski osmislio Muzej kao spoj znanstvenoga centra i klasičnoga kompleksnog muzeja tehnike. Vizionarstvo profesora Težaka može se sagledati u njegovu poimanju Tehničkog muzeja, koji pored osnovnog sadržaja klasičnoga muzeja s postavima izvornih izložaka iz područja tehnike i tehnologije, djeluje kao edukacijski centar na podučavanju boljeg razumijevanja prirodnih znanosti i tehnike. Koliko je zamisao profesora Težaka bila na ovim prostorima i šire ispred vremena, ukazuje podatak kako je prvi znanstveni centar Exploratorium dr. Franka Oppenheimera otvoren u San Franciscu 1969. Podsjetimo se kako je bitna razlika između znanstvenog centra i tehničkog muzeja (muzeja znanosti i tehnologije) što znanstveni centri ne prikupljaju, pohranjuju i izlažu izvorne – povijesne predmete iz područja znanosti i tehnike nego im je osnovna svrha popularizacija znanosti postavljanjem različitih izložaba i ostalih programa uz pomoć pomagala, odnosno interaktivnih predmeta i uporabe suvremene multimedijske tehnologije.

Još 1950-ih godina prof. Težak je bio svjestan potrebe i važnosti cjeloživotnog obrazovanja te je koncepcija muzeja kao središta neformalnog obrazovanja kao i njegova lokacija na poveznici zone kulturnih i visokoškolskih ustanova i radničke Trešnjevke potkrepljivala tu ideju. Također, već je tada koncepcija Tehničkog muzeja bila usmjerena na publiku i edukaciju, što se podudaralo s novom paradigmom poslijeratnih europskih i američkih muzeja.

Nepune četiri godine od osnutka, 1959. godine, Muzeju je dodijeljen prostor u Savskoj 18, gdje se i danas nalazi. Tehnički muzej otvoren je za javnost 14. siječnja 1963., a stalni postav koji je likovno oblikovao arhitekt Emil Vičić i ostvario prvi ravnatelj Drago Grdenić činili su odjeli: Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo-geologija s modelom rudnika u naravnoj veličini. Potom je 1964. slijedio postav Nafta te odjeli Astronautika s planetarijem (1965.), Demonstracijski kabinet Nikole Tesle (1976.), Osnove poljodjelstva (1981.). Postav Muzeja u posljednjem desetljeću 20. stoljeća obogaćen je Parkom skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike na otvorenom (osam skulptura od 1993. do 2004.) i odjelom Vatrogastvo (1992.). Odjel Osnove poljodjelstva proširen je 1994. oglednim pčelinjim košnicama – Apijarijem, a odjel Rudarstvo-geologija-nafta sobom-muzeoramom  Zemljomjerstvo-katastarski ured. Odjel Transformacija energije 1999. godine proširen je postavom modela toplinskih strojeva nazvanom Toplinska moć vatre, čiji su izlošci trenutno na konzervaciji. Godine 2006. (u povodu 150. obljetnice rođenja N. Tesla) otvoren je u potpunosti obnovljen Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, a značajne izmjene postava obavljene su u odjelu Prometnih sredstava (arhitekt Željko Kovačić).

 

Povijest lokacije na adresi Savska cesta 18, zanimljiva je i povezana s područjem djelovanja Muzeja. Naime, prva tramvajska remiza današnjeg ZET-a (Zagrebačkog električnog tramvaja) bila je upravo na lokaciji Muzeja od kraja 1891. pa sve do izgradnje nove remize na Trešnjevci 1936., o čemu svjedoči i nalaz tramvajske tračnice iskopan prigodom radova u dvorištu Muzeja. Muzejske zgrade sagrađene su 1949. godine, a autor osnove i projektant je arhitekt Marijan Haberle. Sklop je podignut nasuprot starog kompleksa Zagrebačkog zbora u Savskoj 25, kao proširenje izložbenog prostora Zagrebačkog velesajma. Nakon preseljenja Velesajma na novu prekosavsku lokaciju 1956. godine, kompleks je 1959. godine dodijeljen Muzeju. Prenamjenu i prilagodbu sajamskog sklopa za muzejski prostor projektirao je autor izvornog prostornog rješenja, arhitekt Haberle. Riječ je o kompleksu građevina drvene urbane arhitekture koje su, zajedno s dvorištem, proglašene nepokretnom kulturnom baština i upisane u listu zaštićenih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

”Glavna izložbena zgrada proširenog velesajamskog kompleksa postavljena je u obliku slova L, sjevernim krilom tangira zgradu nekadašnje Potkivačke škole (kasniji Veterinarski fakultet) i proteže se od Savske ceste do zapadnog luka tzv. željezničke "Delte", a zapadnim se krilom, počevši od Tratinske ceste, od istog pružnog postrojenja ugiba u blagom luku. Osnovni korpus glavne zgrade je dvoetažni - sjeverno krilo, izvorno izložbeni prostor, pregrađeno je dijelom u muzejsku upravu, izložbeni prostor i depoe, a trobrodno zapadno krilo s izdignutim volumenom jednoprostorne sajamske hale prenamijenjeno je za muzejski izložbeni prostor i depoe. Sajamsko dvorište zaokruženo je ugaonom prizemnicom na križanju Savske i Tratinske, izvorno blagajnama, servisom i ugostiteljstvom, prenamijenjenim u muzejsku recepciju, te prenamijenjeno u otvoreni muzejski izložbeni prostor.

Sve su građevine sklopa izvedene u drvenoj skeletnoj konstrukciji, s rešetkastim krovnim nosačima, te zatvorene drvenom oplatom. Svojim monumentalnim formatom sklop je po iseljenju Velesajma mogao primiti velike političke skupove na najvišoj državno-partijskoj razini. Kao prva velika realizacija javne namjene, nakon epohe ubrzane poratne obnove i industrijalizacije, s izgradnjom prvih velikih postrojenja teške industrije i strojogradnje, s maksimalnim dosegom u konstruktivnom rješenju i oblikovanju, ovo je ostvarenje 1949. godine nagrađeno posebnom republičkom nagradom za arhitekturu. Pored specifične kulturno-obrazovne namjene, koja sama po sebi instituciji određuje atribut štićenog kulturnog dobra, prostorni sklop Tehničkog muzeja jedinstveni je dokument visokih aspiracija kao i tehničkih i oblikovnih mogućnosti vremena u kojem je nastao, te zbog navedenih vrijednosti ima svojstvo kulturnog dobra”.([i])

Važno je istaknuti da su zgrade u velikoj mjeri sačuvane u izvornom obliku, a od 2005. provodi se obnova njihove konstrukcije i oplate, što financira i vodi Grad Zagreb, osnivač Muzeja. Održavanje ovih jedinstvenih objekata iznimno je zahtjevno, a posebnosti drvene arhitekture nameću stroge obveze protupožarne zaštite. Zbog specifičnih uvjeta drvenog objekta u kojemu se Muzej nalazi i nedostatne infrastrukture, predmeti smješteni u njemu nemaju odgovarajuću rasvjetu niti zadovoljavajuće mikroklimatske uvjete (temperaturu i relativnu vlažnost zraka). Hala A sa stalnim postavom (osim Planetarija) nažalost nema grijanje ni klimatizaciju i to je jedan od kompleksnih zadataka koji će Muzej morati riješiti u suradnji s interdisciplinarnim timom, kako bi u budućnosti zadovoljio standarde za izlaganje muzejske građe i ugodan boravak posjetitelja, istodobno vodeći računa o zadržavanju kvalitete prostora i održivom razvoju.

 

Od početka svoga javnog djelovanja, Tehnički muzej je značajan dio rada posvećivao popularizaciji znanosti i svih tema kojima se bavi te obrazovanju posjetitelja, po čemu se tada razlikovao od ostalih muzeja u okruženju. I prije uvođenja stručnog zvanja i radnog mjesta muzejskog pedagoga u hrvatske muzeja, Tehnički muzej imao je ”voditelja nastave”. O uspješnosti edukativnog pristupa Muzeja svjedoči kontinuitet velikog broja posjetitelja. Nasuprot uvriježenom mišljenju o obvezi posjeta školskih grupa Tehničkom muzeju, to nije točno. Posjet isključivo ovisi o dugogodišnjem uspješnom radu Muzeja na organizaciji posjeta i  suradnji sa školamai turističkim agencijama. Edukacijska komponenta danas se u Tehničkom muzeju ostvaruje različitim formalnim i neformalnim sadržajima: informativnim vodstvima, metodskim jedinicama, predavanjima, seminarima i praktikumima, izvođenjem demonstracija i pokusa pred školskim skupinama i građanstvom različitih profila i uzrasta. Eksperimentalno–didaktička djelatnost Muzeja obuhvaća izvođenje demonstracija i pokusa, gdje posjetitelji stječu znanja metodom vlastitog doživljaja i participacijom. Informativna stručna vodstva dio su redovite besplatne usluge za sve grupe, a za pojedinačne posjetitelje u odgovarajućim terminima svakodnevno se organiziraju vodstva i demonstracije s predavanjima u atraktivnim prostorima rudnika, Demonstracijskog kabineta Nikole Tesle i Planetarija.

U osnovnom konceptu djelatnosti Muzeja kao klasičnoga muzeja tehnike, ali i znanstvenoga središta, obrazovnoj ulozi dano je primarno značenje dok je stručni rad na obradi i zaštiti građe usustavljen tek krajem 1990-ih godina, nakon donošenja Zakona o muzejima 1998. i pratećih pravilnika. Tada je započelo formiranje zbirki kojih je danas 41, dok se ranije stručni rad orijentirao oko odjela utemeljenih na stalnom postavu. Stoga se u Muzeju još i danas stalni postav često naziva ”zbirkama”.

Jezgro današnjeg fundusa Tehničkog muzeja ”Nikola Tesla” započinje donacijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i tehničkih fakulteta zagrebačkog sveučilišta, Hrvatskog prirodoslovnog društva, tadašnje Narodne tehnike, niza velikih proizvodnih i gospodarskih sustava (Rade Končar, željeznice, brodogradilišta, elektroprivreda i drugi) pa i drugih muzeja (Muzej za umjetnost i obrt). Tijekom proteklih pola stoljeća Muzej je svoj fundus obogatio nizom darova i otkupa od pojedinaca, ali i donacijama ostalih društvenih subjekata: institucija, ustanova i tvrtki.

 

Zakonom o muzejima iz 1998. Tehnički muzej postao je matičnim muzejom za muzeje i zbirke znanosti i tehnologije u Hrvatskoj, što uvećava njegovu odgovornost za prikupljanje, obnovu i prezentaciju (predstavljanje) tehničke baštine. Posljedica toga je i osnivanje i opremanje restauratorsko-preparatorske radionice, što je potaknulo obnavljanje većega broja kapitalnih predmeta pokretne tehničke baštine iz Muzejskog fundusa. Radionica primarno provodi preventivnu zaštitu i konzervaciju te manje restauratorske zahvate, dok se veliki predmeti iz fundusa Muzeja obnavljaju u suradnji s vanjskim suradnicima, bez čijih znanja, opreme i prostora ne bi bilo moguće ostvariti iznimno opsežne poslove restauracije. Naime kod masivnih i velikih predmeta, u procesu obnove nužni su tehnološki postupci (npr, pjeskarenje, strojna obrada, površinska zaštita metala, lijevanje i sl.) kojima raspolažu veliki proizvođači sličnih uređaja i strojeva. Uz stručno vodstvo osoblja Muzeja rezultat zajedničkih napora ogleda se u obnovi nekoliko kapitalnih predmeta pokretne hrvatske tehničke baštine: vatrogasne štrcaljke Kernereuter, dubrovačkog tramvaja, uskotračne Gutmanove lokomotive Gabor 33, tender parne lokomotive Samoborček, zrakoplova Fizir FNH, džepne podmornice CB 20 - Mališan, brodskog motora iz 19. stoljeća, velikog transformatora Rade Končar, 3 TNP 40-35 i drugih.

U stalnom postavu prezentirano je 14 tematskih cjelina s nizom podtema: Transformacija energije, Prometna sredstva, Rudarstvo-geologija–nafta s modelom rudnika, muzeorama Zemljomjerstvo-katastarski ured, Demonstracijski kabinet Nikola Tesla i Vatrogastvo u prizemlju te Astronautika s Planetarijem, Poljodjelstvo s Apisarijem (ogledne pčelinje košnice) te Odjel i info centar Obnovljivi izvori i energetska učinkovitost (2013.) na katu velike izložbene hale A. Na katu se nalazi i postav Otvorena vrata gdje je predstavljena građa iz niza zbirki koje nisu zastupljene u stalnom postavu te se predstavljaju ”pogledom” u zbirku. Stalni postav posvećen obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti (2013.) kao i obnovljeni postav o nuklearnoj energiji (2014.) te Info kutak o radioaktivnom otpadu (2016.) posvećeni su aktualnim temama i problematici kako znanosti i tehnologije tako i društva u cjelini. Stalna zložba Periodni sustav elemenata (2015.) interaktivni je postav o osnovama kemije.

Pored više od tri tisuće predmeta izloženih u stalnom postavu, u čuvaonicama Muzeja je pohranjeno desetak tisuća predmeta koji nisu prezentirani javnosti. Manji broj tih predmeta odnosi se na zbirke zastupljene u stalnom postavu, dok znatno veći broj predmeta pripada zbirkama tj. područjima tehnike kao što su: Računalna tehnika, Gramofoni i magnetofoni, Radijska i televizijska tehnika, Telegrafi i telefoni, Kućanska tehnika, Tekstilna tehnika, Medicinska tehnika, Rentgenska tehnika, Instrumenti i učila, Projektori nepokretnih slika, Fotografska tehnika, Kinematografska tehnika, Obrti i druge.

Odjel Transformacija energije prezentira kako razvitkom znanosti i tehnike odnosno pretvaranjem jednog oblika energije u drugi zadovoljiti potrebe za energijom kroz povijest ljudske civilizacije. Odjel kronološki prati primjenu mišićne energije, energije vode i vjetra, parnih postrojenja, motora s unutarnjim izgaranjem, elektroenergije i nuklearne energije. Odjel Prometnih sredstava podijeljen je na prometna sredstva na kopnu (cestovni i na tračnicama), vodi (moru, rijekama) i u zraku. U odjelu Rudarstvo–geologija–nafta posjetitelj se upoznaje s mineralima, stijenama, uzorcima ruda i različitim načinima eksploatacije mineralnih ležišta, tehnikama rudarstva, nastanku nafte i plina te njihovim načinima otkrivanja i tehnologijama vađenja i prerade. Model rudnika ugljena i metala u prirodnoj veličini, dugačak tristotinjak metara ispod Muzeja, vjerno oslikava prikaz rudarstva u 20. stoljeću Hrvatskoj, a soba Zemljomjerstvo-katastarski ured izgled katastarskog ureda iz prve polovice 20. stoljeća. U odjelu Astronautike modeli svemirskih letjelica, raketa i orbitalnih stanica naznačuju osvajanje Svemira, a u kupoli planetarija, osamdesetak posjetitelja, prateći predavanje, uživa u prikazu zvjezdanoga neba. U Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle, stotinjak posjetitelja s tribina prati desetak pokusa o okretnom magnetskom polju, Teslinim visokofrekventnim strujama i bežičnom prijenosu elektromagnetskih titraja, brodu s daljinskim upravljanjem, modelu Tesline turbine i drugom, aktivno sudjelujući u nekima od njih. Posjetitelji se također mogu upoznati s životnim putem i priznanjima koja su dodijeljena Nikoli Tesli. Odjel Poljodjelstva kroz dvije osnovne cjeline: kopaće naprave (motike i lopate) i oraće naprave (rala, plužice i plugovi) upoznaje nas s načinima obrade tla.

Od više tisuća izložaka koje posjetitelj može razgledati u stalnom postavu Tehničkoga muzeja izdvojiti najinteresantnije vrlo je teško, no pokušajmo izdvojiti barem neke od velikog broja atraktivnih predmeta:

U odjelu Transformacije energije ističu se: tijesak za vino iz 1871. rabljen na imanju zagrebačke nadbiskupije u Vugrovcu pokraj Zagreba, upravljački pult hidrocentrale Ozalj iz 1908. godine, Girardova vodna turbina iz 1870. (dvorište Muzeja) koja je pogonila strojeve u riječkoj tvornici papira. Uspravni parni stroj iz 19. stoljeća iz pilane u Prezidu u Gorskom kotaru i lokomobil Umrath iz 1909. koji je pogonio generator za proizvodnju električne struje u Kninu pripadaju zbirci parnih strojeva, a stacionarni Dieselov motor Grazer Wagonn Fabriks iz 1911. zbirci motora s unutarnjim izgaranjem. Iz odjela Prometnih sredstava izdvajamo uskotračnu parnu lokomotivu Gabor iz 1890., tender parnu lokomotivu Samoborček iz 1930., dubrovački tramvaj iz 1912., automobil Mercedes-Benz S iz 1927., motorne saonice Knez iz 1931., džepnu podmornicu CB 20 - Mališan, iz 1943., avion Fizir FNH hrvatskoga konstruktora Rudolfa Fizira iz 1944. i javni sat s Kvaternikova trga u Zagrebu iz 1925. U odjelu Vatrogastvo zapažamo zaprežna momčadska vatrogasna kola iz druge polovice 19. stoljeća, parnu vatrogasnu štrcaljku Kernereuter iz 1889., automobilske vatrogasne ljestve Magirus K-20 iz 1924., kombinirano vatrogasno vozilo Chevrolet iz 1931. - sve korištene u Vatrogasnoj brigadi Zagreb te vatrogasnu štrcaljku Seltenhofer iz 1928. koju je rabilo DVD Brdovec. Iz odjela Astronomije pored atraktivnih modela raketa i satelita izloženi su teleskop Reiner Felder & Hertel iz 1901. koji je Oton Kučera nabavio za potrebe osnivanja Zagrebačke zvjezdarnice te projektor Kleinplanetarium ZKP-1, Carl Zeiss (TM 2460) ugrađen u Planetarij Tehničkoga muzeja i u svakodnevnoj funkciji. U odjelu Demonstracijski kabinet Nikola Tesla je Teslin transformator E. Durelf & Lefeuen iz 1895. te replike njegovih izuma. Iz odjela Poljodjelstva izdvajamo: željezni plug iz 1880. iz Martin Brijega (Dugo Selo) i drveni plug sa željeznim lemešom iz 19. stoljeća iz okolice Drniša. U odjelu Rudarstvo–geologija–nafta izloženi su garnitura za istraživanje bušenja Craelius, AB-2 iz 1950. i dubinska stapna sisaljka za naftu Wuelfel iz 1935. (dvorište Muzeja). Iznimno je vrijedan i radiodifuzni odašiljač Telefunken iz 1926. koji je bio prvi odašiljač Radiostanice Zagreb, izložen u postavu Otvorena vrata.

Od mnogih priča povezanih s muzejskim predmetima iz Tehničkog muzeja ”Nikola Tesla” karakteristična je ona o parnoj vatrogasnoj štrcaljki Kernereuter iz 1889. Dobivši glavni zgoditak na lotu od 2.900 forinti, Julio Zigeunner, konobar u uglednom restoranu Lovački rog iz Ilice u centru Zagreba, daruje navedeni iznos Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Zagrebu radi kupnje suvremene vatrogasne štrcaljke. U Beču je nabavljena prijevozna parna vatrogasna štrcaljka s konjskom zapregom koja je u čast darodavcu nazvana Julijeva parnjača i koju zagrebački vatrogasci odmah rabe u požaru 2. ožujka 1890.

Uz obilazak monumentalnih objekata drvene urbane arhitekture i sada već jedinstven doživljaj dijela postava iz 1960-ih godina, jedinstven je doživljaj razgled predmeta kao što su podmornica, avioni, tramvaj, parne lokomotive, starodobni automobili, vatrogasna vozila, parni strojevi i drugi izlošci. Posebno ističemo spuštanje u podzemlje rudnika dugog više od 300 metara u samom centru grada, promatranje zvjezdanog svoda u Planetariju i sudjelovanje u pokusima u kabinetu Nikole Tesle. Pomoću staklenih košnica sa živim pčelama (koje se hrane izvan prostora Muzeja) posjetitelji se upoznaju s pčelinjim zajednicama kao prirodnim sustavom života i proizvodnje te važnim činiteljem opstanka na Zemlji.

Atraktivni tramvaj M 24 iz 1924., koji je smješten u remizi ZET-a, nedjeljom besplatno vozi posjetitelje Muzeja zagrebačkim ulicama.

U dvorištu Muzeja, pored nekoliko izložaka, nalazi se i park s osam skulptura značajnih ličnosti iz povijesti znanosti i tehnike koji su rođeni ili su djelovali na području Hrvatske: Fausta Vrančića, Ivana Krstitelja Rabljanina, Ruđera Boškovića, Otona Kučere, Ferdinanda Kovačevića, Davida Schwarza, Franje Hanamana i Slavoljuba Penkale. Uz postavljanje skulptura objavljene su prigodne publikacije i održane izložbe no potrebni su dodatni napori kako bi se biste povezale sa stalnim postavom i kako bi ih posjetitelji sagledavali u tom kontekstu.

 

Povremene izložbe priređuju se u izložbenoj dvorani hale B i prostorima na katu hale A. Posljednjih godina uređen je novi izložbeni prostor u hali A koji za sada služi za održavanje povremenih izložbi no u budućnosti se na njega može proširiti stalni postav. Dvorana za predavanja i druga događanja nalazi se u hali B, gdje je smještena i knjižnica Muzeja. Pitanje smještaja specijalizirane knjižnice u odgovarajući prostor primjeren građi i korisnicima, jedan je od budućih ciljeva Muzeja.

Smještaj građe u čuvaonicama, koje se nalaze u vrlo atraktivnim prostorima s velikim potencijalom za uređenje stalnog postava te potreba za osiguranjem primjerenih uvjeta čuvanja građe, također su jedan od prioriteta budućeg rada i razvoja Muzeja.

Tehnički muzej osmislio je interaktivne izložbene module namijenjene za učenike i studente te široku javnost, među kojima su: Deset kemijskih pokusa koji su promijenili svijet, 4 fizike, Svijet otrova, Kako-tako-jednostavno, Bezbroj lica periodnog sustava elemenata. Nizom tematskih izložbi čiji su atori kustosi Muzeja i/ili vanjski suradnici nastojalo se obraditi teme vezane za muzejske zbirke i područja koja Muzej obrađuje svojim djelovanjem.

 Muzej koncipira i/ili potiče partnerske suradnje u razvoju tradicionalnih kao i inovativnih i interaktivnih javnih programa (2012.-2015.): 27 tematskih izložbi, 4 izložbe knjiga i multimedijalnih izdanja, predavanja, radionice, demonstracije, posebna događanja, seminari, konferencije i projekti popularizacije znanosti.

 

Tijekom godine u Muzeju se tradicionalno održavaju popularno-znanstvena i stručna predavanja, edukativne radionice te pedagoški programi kao što su: obilazak Nuklearne elektrane Krško, kemijske radionice, Dani svemira, Dani kruha, Dani Nikole Tesle, razgled podmornice, izložba-radionice Sunčev sustav, Punom parom, Festival znanosti, različite interaktivne izložbe i i radionice iz kemije, fizike i drugih tehničkih disciplina, te ostale aktivnosti na popularizaciji znanosti i tehnike.

Edukativne aktivnosti u periodu 2012.–2015. uključivale su: 17.000 stručnih vodstava za učenike i studente, 508 predavanja, 64 tematske radionice i 15 složenih tematskih obrazovnih projekata.

Muzej je suorganizator i sjedište najvažnije manifestacije popularizacije znanosti u Hrvatskoj -  Festivala znanosti (od 2003.) s oko 200 događanja i između 4 i 5 tisuća posjetitelja u 6 dana trajanja. Redovito sudjelujemo u Noći muzeja, a 2015. bili smo središte događanja u Zagrebu, s obzirom da je Noć muzeja bila posvećena Nikoli Tesli. Sudjelujemo u Noći knjge, a bilježimo i projekte znanstveno-popularne suradnje: Fame Lab - međunarodno studentsko natjecanje u znanstvenoj komunikaciji (2007., 2008., 2012.), Noć istraživača (FP7) (2010., 2011.).

 U periodu od 2013. do 2015. realizirana su 4 složena projekta digitalizacije: 150 najvažnijih muzejskih predmeta tehničke baštine, muzejske dokumentacije, knjižnične građe na temu ”Izumiteljstvo u Hrvatskoj” te dijela arhivskog gradiva.

Tijekom 2015. uveden je računalni program za obradu muzejske građe i muzejske dokumentacije Galis koji se temelji na mađunarodnom standardu Spectrum. Uvođenje programa pospješit će registraciju muzejskih zbirki kao i njihovu online prezentaciju.

Na području muzejske dokumentacije, posljednje četiri godine intenzivirano je sustavno sređivanje muzejske dokumentacije, osobito fototeke, evidencije o izložbama, audioteke, hemeroteke koje su gotovo u potpunosti digitalizirane. Formirana je i plakatoteka. Sve su to preduvjeti za daljnje prezentiranje povijesti i rada Muzeja u digitalnom okruženju.

 Tehnički muzej Nikola Tesla objavljuje publikacije iz svoga djelokruga rada: kataloge zbirki i izložbi, monografska izdanja i drugo. U periodu od 2013. – 2015. objavljeno je 7 monografskih publikacija, kataloga i brošura.

 Tehnički muzej Nikola Tesla bio je domaćin i organizator međunarodnih konferencija: ICOM-CIMUSET (Međunarodni odbor za muzeje i zbirke znanosti i tehnologije (2003.); Srednjoeuropske unije tehničkih muzeja MUT (2004.); suorganizator konferencije Tesla u Zagrebu (2012.).

Među međunarodnim programima izdvaja se suorganizacija međunarodnih izložbi: Nikola Tesla - čovjek koji je osvijetlio svijet (Pariz, 2006.; Bratislava, 2007.; Madrid, 2008.; Helsinki, 2010.); Rugjer Bošković, portret znanstvenika (Stuttgart, 2011.); Mađarski znanstvenici i Nobelovci (Zagreb, 2004.); Josef Ressel - slovenski izumitelj (Zagreb, 2012.), a predmeti iz zbirke Medicinska tehnika bili su posuđeni Tehniškom muzeju Slovenije za izložbu Tehniko do zdravlja (2013.-2014.).

 

Posljednjih godina Tehnički muzej Nikola Tesla ostvario je i brojne međunarodne suradnje, osobito na polju izložbene djelatnosti te edukacije na području elektronike i DIY praksi. Izdvajamo: 2015.-2016. Izložba Abeceda novca – interaktivna izložba o financijskoj pismenosti koju su koncipirali i realizirali dječji muzeji ZOOM iz Beča i Frida&freD iz Graza, a financirala Erste banka. Godine 2015. održana je izložba nagrađenih europskih patenata Europskog patentnog ureda (suradnja s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo RH). Međunarodne izložbe i projekti: Vama na usluzi: umjetnost i svijet rada, u suradnji s Tehničkim muzejom Beč i Zakladom Erste (2014.), Piri Reis – kartograf (2013.) – suradnja s Turskim centrom za podvodnu arheologiju, A Bomba -Hirošima i Nagasaki – u suradnji s Memorijalnim muzejom mira iz Hiroshime (2013.), Danski kotači, u suradnji s Veleposlanstvom Danske (2012)., Astronomska fotografija godine u suradnji s British Councilom (2012.).

 Tehnički muzej Nikola Tesla putem  web sitea (http://www.tehnicki-muzej.hr), čiji će novi dizajn uskoro biti predstavljen javnosti, te društvenih medija (Facebook) održava interakciju s korisnicima, prezentaciju i promociju svojih programa i proizvoda. Muzej je za komunikaciju putem društvenih mreža nagrađen posebnim priznanjem Hrvatskoga muzejskog društva.

 

 Godine 2015. na inicijativu gradonačelnika Grada Zagreba, Milana Bandića, a odlukom Skupštine Grada, Muzej je preimenovan u Tehnički muzej ”Nikola Tesla”. To je pridonijelo novom brendiranju Muzeja i identifikaciji Muzeja s inovativnošću. Izrađen je novi vizualni identitet (autorica Narcisa Vukojević) koji spaja povijest Muzeja i specifičnosti muzejske arhitekture sa suvremenošću, povezuje analogno i digitalno, mehaniku i elektroniku... U skladu s time pokrenuta je i proizvodnja muzejskih suvenira.

 

 Niz godina Muzej je gradio identitet na inicijalnoj edukativnoj koncepciji i pružanju usluga baziranih na stalnom postavu. Nepovoljni uvjeti kao što su nedostatak grijanja i klimatizacije te donedavno nepostojanje rasvjete u nekim dijelovima stalnog postava, dotrajalost intalacija i trošnost drvene oplate, donekle su određivali razvojne programe.

Muzej je posljednjih godina znatno povećao broj suradnika te proširio njihov profil (nezavisna scena, udruge, pojedinci, kulturne i obrazovne ustanove, tvrtke... ) te potiče interdisciplinarnost i transdisciplinarnost, što je utjecalo na privlačenje nove publike. Izložbe s interaktivnim sadržajima te međunarodne suradnje također su bitni faktori posjeta Muzeju (istaknuto u istraživanju posjetitelja provedenom u listopadu 2015.), a takve izložbe potiču višekratni posjet istih posjetitelja, osobito obitelji.

Od 2012. godine ponovno bilježimo rast broja posjetitelja. Muzej ima najveći broj posjetitelja svih zagrebačkih muzeja i među najposjećenijima je u Hrvatskoj. U 2015. zabilježili smo više od 180.000 posjeta. Među njima su i brojni posjetitelji i susjednih zemalja, čime se Muzej potvrđuje kao regionalno središte za prezentaciju tehničke kulturne baštine i učenje o njoj. broj posjeta znači i složenu organizaciju i koordinaciju posjeta, što nije lako ostvariti s obzirom na nedovoljan broj zaposlenika (ukupno 33).

 Muzej ima velike potencijale u novom stalnom postavu, znanstveno-edikativnim interaktivnim sadržajima, uređenju dvorišta s novim sadržajima, uređenju infrastrukture za rad muzejskih odjela kao i za rad s posjetiteljima i korisnicima te za brojne suradnje...

Istraživanje posjetitelja iz listopada 2015. pokazalo je veliko zadovoljstvo posjetitelja Muzejom, a iz komentara osobito izdvajamo pohvale vodičima i zaposlenicima na stručnosti i ljubaznosti te izjavu ”svaki put naučimo nešto novo”.


[i] Iz obrazloženja Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture RH, 28.4.2005.